Uzimajući u obzir da proračun EU-a za zdravlje iznosi oko 4 milijarde eura (nakon smanjenja od 1 milijarde eura primijenjenog početkom 2024.) i da trošak problema s mentalnim zdravljem iznosi više od 600 milijardi eura godišnje (više od 4 % BDP-a EU-a), čini se smislenim dodijeliti iznos povezan s tim troškovima ukidanja (a čini se da je veći od 10 milijuna eura koji su već dodijeljeni za potporu promicanju mentalnog zdravlja u zajednicama, s naglaskom na ranjivim skupinama kao što su djeca, mladi te migrantsko ili izbjegličko stanovništvo). Samo naglasiti da razmatrani troškovi uključuju izravne (npr. medicinske usluge, hospitalizacije, lijekove, ...) i neizravne (npr. gubitak produktivnosti, invaliditet, prijevremeno umirovljenje, ...) troškove. Ti su troškovi podijeljeni u nekoliko različitih skupina, među kojima ističem: 1) Pacijenti s teškim mentalnim poremećajima, s vrlo varijabilnim troškovima ovisno o težini. 2) Osobe s demencijom, s najvišim troškovima po osobi. 3) Pacijenti s depresijom, što čini 44% ukupne potrošnje na mentalne bolesti. 4) Osobe isključene s tržišta rada koje dodaju neizravne troškove (npr. niska produktivnost, isključenost s tržišta rada zbog mentalnih poremećaja itd.). 5) Pacijenti s čestim mentalnim poremećajima (depresija, anksioznost i somatizacije). Uz pogoršanje da se mentalni problemi promatraju u mlađoj i mlađoj dobi.